U OŠ Vladimira Nazora održala se prezentacija cjelogodišnjeg projekta pod naslovom Od mora do stola. U projekt su se uključili brojni učenici sa svojim mentorima baveći se raznovrsnim temama o moru, soli, ribama, ribarstvu... Povod ovogodišnjem projektu bile su neke statističke činjenice koje su učenici istražili.

Naime, ljudska se vrsta tisućama godina hrani ribom i plodovima mora, mnoge su nacije i othranjene na hrani iz mora. Riba se lovi i jede još od razdoblja prapovijesti, a najstarija zabilješka o ribi kao hrani Homo sapiensa stara je preko 380 000 godina. Ribu su cijenili stari narodi Egipćani, Kinezi i Rimljani.

A cijenio ju je i naš čovjek jer znamo da se hrvatsko ribarstvo spominje prvi put 995. u darovnici u kojoj je zadarsko plemstvo darovalo benediktinskomu samostanu sv. Krševana u Zadru ribarske pošte kraj otoka Molata i u zaljevu Telašćici na Dugom otoku.

Morsko ribarstvo u Hrvatskoj obilježeno je velikim brojem komercijalnih vrsta morskih organizama (više od 150) i iznimno raznolikim ribolovnim alatima (više od 50) pa se Jadran po broju vrsta riba ubraja u bogatija mora, no nažalost po gustoći njihovih populacija i mogućnosti iskorištavanja u razmjerno siromašna mora. To govori da su Hrvati skromni potrošači ribe. Posljednjih godina nacionalna politika nastoji povećati potrošnju ribe po stanovniku; ona se trenutačno procjenjuje na 10 kg godišnje što je vrlo skromno usporedimo li se s Španjolcima koji troše 44 kg ili pak s nedostižnim Islanđanima s godišnjom potrošnjom od čak 90 kg ribe.

Imajući sve to na umu, učenici i učitelji ove crikveničke škole odlučili su se dublje pozabaviti ovom tematikom kroz cjelogodišnji projekt objedinjen pod naslovom „Od mora do stola“.

Ciljevi, među ostalima, bili su upoznati se s bioraznolikošću našeg mora, tradicionalnim načinom dobivanja soli, ali i razvijati odgovornost kod djece za zaštitu okoliša.

Tako je razredna nastava opisivala i oslikavala ribe našeg kraja i pobliže upoznavala jadransko podmorje. Ekokviz najmlađih bio je također ove godine dio Projekta. Brojni učenici su sudjelovali na natjecanju u sportskom ribolovu. Na nastavi Hrvatskog jezika učenici su krasnoslovili na tu temu, pisali prozne i lirske tekstove, motiv mora posebno su isticali u interpretaciji književnih djela i lektire, a novinarska skupina imala je za zadaću pratiti sve vezano za projekt i izvjestiti o tomu u novom broju školskog lista Šarko. Na satima stranih jezika učenici su se upoznavali s nazivima riba našeg mora na engleskom i njemačkom te usporedili tipična jela iz Hrvatske i Velike Britanije. Matematičari su se bavili strukturom kuhinjske soli, fizičari vrstama valova, kemičari ulogom soli u funkioniranju našeg tijela. Na Biologiji su se upoznavali s biljkama slanušama, a na Povijesti i Geografiji fokusirali su se na sol i njegovu ulogu kroz ljudsku povijest te klimatskim uvjetima i kristalizacijom soli.

Učenici i učitelji ništa nisu ostavili slučaju. Radilo se revno i predano, a rezultat je još jedan uspješan, važan i vrlo zanimljiv projekt iza njih. Ovogodišnjim projektom koordinirale su učiteljice Engleskog jezika Jasna Mataija, Rea Župan i Iva Halasz.

Jasmina Manestar