MERI VUJNOVIĆ, dobitnica Povelje Obrtničke komore PGŽ: NOVIM POTICAJIMA ZADRŽATI MLADE U DOMOVINI!

Osobnost svakog uspješnog obrtnika i poduzetnika krase najmanje dvije karakterne značajke, a to su: dobra ideja i hrabrost u suočavanju s rizikom.

Crikveničanka MERI VUJNOVIĆ (rođena Gršković) očito posjeduje obje ove osobine!

Nakon osnovnoškolskog razdoblja u Crikvenici i srednje škole u današnjoj Prvoj riječkoj gimnaziji, upisuje pravo. Sve to bilo je korisno u stjecanju, ali i praktičnoj primjeni znanja u najmanje dvjema djelatnostima. U bankarskom sektoru pa zatim u privatnom obrtništvu!
Ideja da otvori samostalni knjigovodstveni servis bila je očito dobra ideja, a odluka da napusti dotadašnje stalno zaposlenje i dugogodišnje radno mjesto u bivšoj Riječkoj banci, kasnije Erste banci, očito – hrabra odluka!

- Kada sam se odlučila napustiti banku, a bilo je to nakon petnaest godina radnog iskustva na tim poslovima, te 1997. godine, mnogi su moji suradnici, kolege i nadređeni bili jako iznenađeni. Direktor – dipl. oec. Stjepan Vukelić, pokušao je u razgovoru sa mnom odvratiti me od te namjere, ali odluka je bila čvrsta i nepromjenjiva, - sjeća se dobro Meri. – Radila sam više poslova, a najdraži mi je bio kontakt s klijentima banke za šalterom.

Odluka o otvaranju knjigovodstvenog servisa bila je očito konačna. Ali, otkrit ću još nešto: kako rekoh bila sam najzadovoljnija u radu s klijentima banke, u izravnom kontaktu, na šalteru, ali posao u knjigovodstvu Banke nije me dotad nikako oduševljavao. Međutim, moj suprug, Željko, imao je već dotad treću godinu obrt u takvom istom poslu, a moja odluka da i sama otvorim na svoje ime takav obrt promijenila je moj pogled na knjigovodstvo. Obiteljski razlozi, oni privatni, dvoje djece od kojih je jedan sin bio u drugom razredu osnovne škole, a drugi pred odlaskom u osnovnu školu, također su potpuno promijenili moju vizuru što se mojeg novog angažmana tiče.

Danas imamo četiri obrta u jednoj obitelji. Osim supruga i mene, koji imamo svaki svoj posao, tu je i sin, koji je diplomirao ekonomiju te njegova djevojka, a svatko od njih dvoje ima svoj obrt u istoj djelatnosti. To znači da smo, osim naša dva radna mjesta – jedno mojega supruga i jedno moje – otvorili još dva zaposlenja, još dva radna mjesta.

- Danas sustav omogućuje i potiče slične ideje i inicijative ambicioznih pojedinaca. Eto, Zavod za zapošljavanje osigurava inicijalna sredstva u visini do 55 tisuća kuna, i to bespovratnih sredstava, a onda je takav novi obrtnik prvu godinu oslobođen pristojbi i taksi, to jest obveza prema državi. Nužno je imati dobru ideju, te svakako biti svjestan svojih sposobnosti, mogućnosti i kvaliteta. Imamo mlade ljude koji su spremni na takve odluke.
Osim nekadašnjih poznatih zanata i djelatnosti, koje se može označiti klasičnima, danas u digitalnom dobu mogućnosti su znatno šire i veće, raznovrsnije, od web-dizajnera i programera do različitih virtualnih komunikatora i servisera.

Pomalo je posrijedi, ako se gleda u širem kontekstu, i rodoslovna poduzetničko obrtnička linija!
- Moj pradjed po tatinoj strani također je bio poduzetnik-obrtnik: bio je angažiran na izgradnji krova na Palace hotelu Therapia u Crikvenici. Po maminoj strani također imamo i trgovaca i drugih oblika obrtništva, - navodi primjere Meri Vujnović.
Očito je, također, da ovim obiteljskim angažmanom i s četiri obrta u obiteljskom obrtničkom četverokutu Vujnovića – moglo bi ih se nazvati „Vujnovići otac-majka-sin“, počinje jedna posve nova tradicija!

Međutim, u svemu tome ima i dobrih posljedica nekih poteza na državnoj razini. Primjerice fiskalizacija je uvela mnogo reda u praćenje brada pojedinaca koji su možda znali odstupiti od regularnih metoda.
Na lokalnoj razini imali smo dobre primjere suradnje određenih struka s gradskim vodstvom. Recimo, kada se nedavno uređivao Trg Stjepana Radića u Crikvenici – a mnogi su ugostitelji svojim lokalima i terasama bili i ostali vezani uz taj prostor – Grad Crikvenica ostvario je dobru suradnju i svi su strpljivo čekali završetak radova, premda su imali dosta dug i prazan hod i određene gubitke u poslovanju, kada je riječ o njihovoj djelatnosti.
Također, vjerujem da će, kada se govori o državnoj politici, biti razuma i da će se naći načina da se zaustavi odljev naših mladih ljudi koji bi mogli – ako ostanu u domovini – ostvariti vrijedne poslovne inicijative i postići osobni a time i općenito društveno relevantan uspeh.
Meri Vujnović je i dalje aktivna i u lokalnoj zajednici, u Udruženju obrtnika Grada Crikvenice i Vinodolske općine. Rado će se pridružiti i pomoći u inicijativama te asocijacije obrtnika koji, kako ističe, imaju uvijek dobrih ideja i svježih i zanimljivih zamisli.
Rado pomaže svojim besplatnim savjetima i malim obrtnicima koji imaju godišnji prihod do 300 tisuća kuna i koji zapravo njene usluge ne trebaju, ali im dobro dođe kvalitetan savjet ovakve stručne osobe.
Mnoge su od svih ovih aktivnosti, što ih Meri obavlja uz posao u svojem knjigovodstvenom servisu, zapravo volonterske i dragovoljne.

Meri Vujnović je zavrijedila ovo priznanje, Povelju Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, ne samo za svoje angažiranje u obrtu svojeg knjigovodstvenog servisa, nego za znatno obuhvatniji angažman, i to nakon 18 godina rada u obrtu te za 12-godišnje angažiranje na širem planu i aktivnostima Obrtničke komore. Ona je angažirana, i to već godinama na više komorskih razina – od Udruženja obrtnika Grada Crikvenice, kada je ono djelovalo samo za to gradsko područje a danas uključuje i obrtnike Vinodolske općine, pa na razini Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, te na razini Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Ovo priznanje dodjeljuje se za posebne i iznimne uspjehe u razvoju, afirmaciji i unapređivanju obrtništva. Dodjeljuje se obrtnicima koji su poduzeli aktivnosti od vidljive koristi u afirmaciji obrtništva i komorskog sustava na području djelovanja komore.
- To je ujedno i priznanje još draže stoga što su mi ga dodijelili moji kolege, a na posve određen način i struka kojom se bavim, - rekla je Meri.
Meri Vujnović bila, je članica Upravnog odbora Udruženja obrtnika Grada Crikvenice i Vinodolske općine i predsjednica Ceha intelektualnih usluga, potpredsjednica Upravnog odbora tog Udruženja, predsjednica Sekcije intelektualno-uslužnih djelatnosti u istom udruženju, a danas je u Skupštini Obrtničke komore PGŽ, članica je Odbora za financije HOK-a (Zagreb) te ističe kako joj je jedan od značajnijih postignuća, zajedno sa suradnicima, da se inspekcijskim službama prioritetno namjeni smisao savjetodavnog posla, te upozoravajućih instrukcija – gdje netko ne radi kako valja – a tek onda penaliziranja propusta pojedinaca.
Bila je članica Skupštine Obrtničke komore PGŽ od 2006. do danas, a bila je i članica Upravnog odbora Obrtničke komore PGŽ od 2010. do 2014. godine, kada je bila i član Odbora za statut i razvoj komorskog sustava Hrvatske obrtničke komore, a u razdoblju od 2014. do ovih dana i član Odbora za financije Hrvatske obrtničke komore.

Na kraju ove, očito još jedne uspješne a možda i najuspješnije 2018. godine, za Meri Vujnović, možda bi bila dovoljno ambiciozna želja da joj se ova godina ponovi i u 2019. – koliko god to za obrtnike i poduzetnike bilo moguće, to jest: ostati u mjestu već stalno napredovati!

I još jedna poruka nagrađene sugovornice i naše sugrađanke: današnji izazovi na općem a i na pojedinačnom planu sve su veći, mogućnosti također, pogotovo u ovo vrijeme elektroničkih komunikacija, pa su stoga i potrebe za permanentnim obrazovanjem i neprekidnom edukacijom još veće i nezamjenjive!

Franjo Deranja