×

Upozorenje

JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: /home/crikvenica/public_html/arhiva.crikvenica.hr/images/lotus
×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/lotus

IMG_0267U Zagrebu su jučer (24. travnja) predstavljeni rezultati istraživanja LOTUS – Lokalna, odgovorna I transparentna uprava i samouprava te dodijeljene nagrade gradovima s najboljim rezultatima.

Prema rezultatima i istraživanja, u koje su bili uključeni svi hrvatski gradovi i općine, ali i županije (svih 576 JLRS, odnosno 509 koje su dostavile podatke), Crikvenica je odnijela nagradu za visoko 6. mjesto, pri čemu se ponovno svrstala među najtransparentnije gradove u u Hrvatskoj. Nagradu LOTUS primilo je 12 gradova - Rijeka, Samobor, Labin, Pula, Opatija, Crikvenica, Zaprešić, Slavonski Brod, Kutina, Novi Marof, Osijek i Čakovec, koji su postigli 10 najboljih rezultata u istraživanju.  Nagradu je u ime Grada Crikvenice primio zamjenik gradonačelnika Senko Smoljan.

Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili Arsen Bauk, ministar uprave,  Dario Runtić iz Udruge gradova i Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a.  Rezultate istraživanja predstavili su Nives Miošić i Duje Prhut iz GONG-a. Tijekom rasprave na temu „Zašto biti transparentan?“ načelnici, gradonačelnici i župani razmijenili su iskustva o naporima koje ulažu u transparentnost i koristi koje od toga imaju kako oni sami, tako i njihove zajednice. Zamjenik Smoljan je istaknuo kako je ovaj izvrstan rezultat potvrda kontinuiranog zalaganja Gradske uprave za suradnju i što veću otvorenost prema građanima te poticaj da se u budućnosti postignu još bolji rezultati.

Drugo po redu istraživanje LOTUS proveo je u periodu od rujna 2011. Do  veljače 2012. Godine, GONG u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj. Istraživanje o transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave provedeno je na svih 576 jedinica (127 gradova, 429 općina i 20 županija). Cilj istraživanja bio je utvrditi trenutno stanje u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave te ocijeniti napredak u gradovima i općinama u odnosu na prvo istraživanje provedeno 2009. Godine.  Navedena područja istraživanja prepoznata kao ključna za daljnji razvoj demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu njihovih lokalnih zajednica.

 

 

Stupanj transparentnosti mjeren je kroz 51 pokazatelj unutar pet osnovnih dimenzija transparentnosti: javnost sjednica vijeća/skupštine, javnost rada i odluka izvršne vlasti, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s civilnim društvom, te izravna participacija građana u odlučivanju. Najzastupljeniji pokazatelji su oni koji se odnose na formalne mehanizme, manje oni koji traže transparentnu objavu odluka i dokumenata koji utječu na život građana, a najmanje oni koji građanima omogućavaju istinsko sudjelovanje u procesima donošenja odluka.

Prema rezultatima istraživanja 24% gradova (31 grad) u Hrvatskoj je izrazito transparentno, što je pomak u odnosu na istraživanje iz 2009. Godine, u kojem je samo 6% gradova bilo izrazito transparentno. 62 grada u Hrvatskoj (49%) je transparentno, a postotak nedovoljno transparentnih gradova smanjen je s 42% na 17%. Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj nema izrazito netransparentnih gradova (u 2009. Godini, 2% gradova dobilo je ocjenu izrazito netransparentnih). U usporedbi sa županijama i općinama, gradovi pokazuju najvišu razinu transparentnosti.

{gallery}lotus{/gallery}

Top